Predstavnici NVO Crnogorski omladinski forum prisustvovali su onlajn konferenciji o stanju demokratije u Crnoj Gori na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja Indeksa demokratije za 2020. godinu, koju je organizovala NVO CEDEM u saradnji sa Hanns Seidel fondacijom.
Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava, Milena Bešić, istakla je da osmogodišnjica pregovaranja sa Evropskom unijom opominje da trenutno brojimo tri privremeno zatvorena poglavlja, te da nova metodologija u narednom periodu zahtjeva veću političku volju i odlučnost političkih aktera sa ciljem poboljšanja implementacije usvojenog normativnog okvira i sprovođenja neophodnih reformi.
Naglasila je da je važno potvrditi demokratiju kao temeljnu vrijednost i karakteristiku društva, a ne kao sredstvo za postizanje željenih ciljeva neke politike.
Regionalni direktor Hanns Seidel fondacije za Jugoistočnu Evropu, dr Klaus Fiesinger, kazao je da su osnovni stubovi demokratije, kao što su politički pluralizam, vladavina prava, od izuzetnog značaja za stabilnost demokratije, da je vrlo važno pratiti kako se radi na napornom putu demokratske konsolidacije i da je upravo to zadatak CEDEM-a.
Predsjednik Skupštine Crne Gore, mr Aleksa Bečić, istakao je da će Skupština, jačanjem svoje kontrolne i nadzorne funkcije, odnosno poštovanjem njene ustavne uloge dati jedan od najznačajnijih doprinosa razvoju demokratskih procesa u zemlji.
„Na taj način obezbijedićemo povjerenje građana u najviši zakonodavni i predstavnički dom, jer bez povjerenja ne može biti riječi o legitimitetu institucija, a bez legitimiteta, skoro je nemoguće govoriti o demokratiji“, ocijenio je Bečić.
Takođe je kazao da ništa manje nije značajna ni reforma pravosuđa koja će nesumnjivo i presudno uticati na osjetan iskorak Crne Gore u poglavljima 23 i 24.
„Drugim riječima, tek ćemo realizacijom ovih aktivnosti postaviti čvrste temelje za buduće demokratske procese u našoj državi”, zaključio je Bečić.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore, dr Dritan Abazović, smatra da nakon 30. avgusta u Crnoj Gori više nema političkog monopola i da u ovom trenutku imamo vrlo razuđenu političku scenu.
Poručio je da nova Vlada ima glavni zadatak, a to je da zaštiti javni interes u svakom segmentu i da zaštiti javne finansije i državni budžet.
Kazao je da se moramo pomiriti i da ne treba da guramo zemlju u nepriateljske tenzije jer su naši kapaciteti mali u odnosu na region i EU i da Crna Gora samo u zajedničkom djelovanju može ostvariti cilj a to je učlanjenje u Evropsku Uniju.
Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a, prof. dr Miloš Bešić, naveo je da istraživanje analizira i trend koji pokriva period od sticanja nezavisnosti Crne Gore do smjene dugogodišnje vlasti.
„Ključni grafikon pokazuje kakvo je stanje demokratije za sva ključna područja, a to su politika, pravo, ekonomija, obrazovanje, mediji, manjine, žene, invaliditet. I taj podatak nam ukazuje da se vrijednosti mjerenja kreću od 0,42 do 0,66. Najveći stepen demokratičnosti crnogorskog društva danas mjerimo kada je riječ o odnosu prema nacionalnim i vjerskim manjinama i ta vrijednost je 0,66. To je sve zahvaljujući pozitivnim trendovima koji su se dešavali od 2009. do danas“, naveo je Bešić.
Sljedeća oblast u kojoj je prilično solidna situacija je obrazovanje, gdje je vrijednost 0,58.
„U te dvije oblasti možemo biti manje-više zadovoljni kada je riječ o stanju demokratije. Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti vrijednost je 0,50, a kada je riječ o osobama s invaliditetom vrijednost je 0,48. Najveći problemi stanja demokratije u Crnoj Gori su u sljedećim područjima: politika, pravo, mediji (0,43) i ekonomija (0,42). Dakle, kada je riječ o demokratičnosti u ekonomskom životu u Crnoj Gori imamo najveći problem“, objasnio je Bešić.
