Svaka sljedeća zemlja koja odluči pristupiti EU u pristupnim pregovorima treba da stavi fokus na najzahtjevnija i najkompleksnija poglavlja kako bi se otvorila vrata za pregovore u svim sljedećim manje kompleksnim poglavljima. Ovo je zaključak panel diskusije održane 04.07.2018. godine, kojoj je prisustvovala predstavnica Crnogorskog omladinskog foruma (COF).
Kancelarija za evropske integracije Crne Gore, u saradnji sa Crnogorskom panevropskom unijom, povodom obilježavanja šest godina od početka pristupnih pregovora Crne Gore s Evropskom unijom organizovala je panel debatu: „Pregovori sa EU: nekad i sad“ u Sportsko-kulturnom centru u Podgorici.
Na panelu su govorili glavni pregovarač za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU Aleksandar Drljević, šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji prof. dr Tanja Miščević i ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić.
Moderatorka panela bila je predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović koja je na početku naglasila da će se u diskusiji uglavnom analizirati pristupni pregovori kao i teškoće sa kojima se zemlje pristupnice EU suočavaju u toku pregovora, a to će najbolje biti pokazano kroz iskustvo Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Glavi pregovarač za vođenje pregovora o pristupaju Crne Gore Evropskoj uniji, Aleksandar Drljević smatra da je dobra odluka bila što je njegov pregovarački tim pristupne pregovore otpočeo od najkompleksnijih poglavlja 23 i 24, međutim to je imalo svojih prednosti i mana.
“Poglavlja 23 i 24 su svakako najzahtjevnija i odnose se na borbu protiv korupcije i kriminala i slobode medija, a upravo je i stav Evropske komisije da treba od njih krenuti. Ona su najkompleksnija, treba dosta rada i predviđeno je da ih najkasnije zatvorimo”, istakao je glavni pregovarač Aleksandar Drljević.
On je takođe pomenuo da Crna Gora mora raditi na unaprijeđivanju administrativnih kapaciteta kako bi bila u stanju da povuče što više sredstava iz EU.
“Fondovi EU su ključna stvar, stoga moramo unaprijediti administrativne kapacitete da bi bili u mogućnosti da dobijemo što više sredstava iz Evropske unije. Taj proces teče dosta sporo, ali iskustva pokazuju da su čak i male članice EU poput Malte uspjele da povuku dosta sredstava uprkos slabo razvijenoj administraciji, što pruža dodatnu motivaciju i nadu Crnoj Gori da može isto uraditi”, smatra Drljević.
Govoreći o rokovima za ulazak u EU, Drljević je kazao da je moto Crne Gore uvijek bio kvalitet ispred brzine.
“Mi nikad nismo licitirali sa datumima i uvijek smo govorili da reforme sprovodimo zbog svih nas i da ako nastavimo uspješno ispunjavati reforme, ulazak u EU će biti siguran”, dodao je Drljević.
Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori, Veselko Grubišić je podjelio iskustvo Hrvatske kao članice EU, kao i izazove sa kojima se država suočavala.
“Članstvo u Evropskoj uniji je bila naša glavna vanjskopolitička čežnja i kad smo to ostvarili dostigli smo dodatnu međunarodnu afirmaciju i bolje smo društvo nego ranije. Zadovoljni smo sredstvima koja dobijamo iz Evropske unije, a studenti iz Hrvatske danas mogu da biraju da li će studirati u toj državi ili u nekoj od članica EU. “, istrakao je ambasador Veselko Grubišić.
Grubišić je kao glavnu prednost članstva u EU istakao plasiranje dvije trećine domaćih roba i usluga na evropsko tržište.
“Industrijska proizvodnja nam je porasla, a značajno smo smanjili vanjski dug zbog čega treba da budemo zadovoljni”, dodao je on.
Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU, Tanja Miščević, naglasila je da je vladavina prava ključna za cjelokupan razvoj jedne države kao i da se kvalitetne reforme ne mogu sprovesti bez administrativnih kapaciteta.
Miščević je kazala da se ni u Srbiji ne bave rokovima ulaska države u EU.
„Ne znam da li smo desetak puta pomenuli 2025. godinu kao potencijalnu moguću godinu za ulazak u EU“, dodala je ona.
Panelisti su se osvrnuli i na rješavanje migrantske grize složivši se da je to jo uvijek veliki izazov za Evropsku uniju.
“Problem treba rješavati tamo gdje nastaje, i mislim da je ovo dobra formula”, kazao je Grubišić.
Drljević je zaključio na kraju da će rješavanje migrantske krize zavisiti od Austrije koja je preuzela predsjedavanje.
„Tu su očekivanja svih nas jako usmjerena prema Austriji i ostalim članicama, jer će napredak koji mi realizujemo zavisiti i od rješavanja tih problema na nivou predsjedavanja, a i na nivou odnosa drugih država članica prema tim pitanjima“, naveo je Drljević.
