Predstavnica Crnogorskog omladinskog foruma učestvovala je na konferenciji “Pregovori u oblasti politike konkurencije i državne pomoći: naučene lekcije i budući izazovi”, koju je organizovala Crnogorska panevropska unija (CPEU), uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju, Njemačkog Maršalovog Fonda SAD-a i Ambasade Kraljevine Norveške.
U okviru konferencije su bila tri panela i prisustvovali su predstavnici institucija i eksperti iz oblasti konkurencije iz zemalja regiona – Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji su putem Zoom aplikacije uputili svoja izlaganja.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić podsjetila je da je 30. juna ove godine otvoreno Poglavlje 8, te da je riječ o najkompleksnijem poglavlju u procesu pristupanja EU.
“Prilagođavanje našeg zakonodavstva i naših institucija u oblasti konkurencije znači da moramo zaboraviti na intervencionizam, moramo zaboraviti na sve ono što se smatra povlašćenim privrednim društvima u jednom sistemu ma kakvo bilo njihovo vlasništvo,“ kazala je Sekulić.
Ona je dodala da zakoni i propisi koji proističu iz Poglavlja 8 daju jasne instrukcije o tome kako se ponašati jednako prema svim preduzećima kako bismo zaštitili konkurenciju i kako bismo dozvoljenu državnu pomoć sprovodili na način koji je prihvatljiv.
“Jako je važno da sva preduzeća imaju jednake polazne osnove, da ne postoje povlašćeni i da sva preduzeća bilo privatna bilo državna imaju jedanak pravila igre. Samo na taj način moguće stvaranje zdravog investicionionog okvira i zdrave privrede,” poručila je Sekulić.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović ocijenila je da je pregovaračko Poglavlje 8. – politika konkurencije prepoznato kao vrlo osjetljivo i jedno od najvažnijih “ekonomskih” poglavlja u pregovorima o pristupanju Uniji.
„Osjetljivost politike konkurencije proizilazi i iz sukoba dva osnovna koncepta – koncepta očuvanja kompanija od nacionalnog značaja, posebno u uslovima krize koja ima odlike “više sile”, poput one 2009. i ove 2020. godine, te gubljenja odrednice “nacionalno”, kada je riječ o tržištu od 450 miliona stanovnika, gdje je neophodno podsticati mehanizme tržišta i fer konkurencije,“ kazala je Đurović.
Ona je pojasnila da nije moguće očekivati da zemlja u potpunosti preuzima i sprovodi svu pravnu tekovinu u ovoj oblasti na samom početku pregovaračkog procesa, ali je istakla i da to istovremeno ne znači da je sprovođenje politike konkurencije i državne pomoći moguće odlagati, pa čak i poslije ostvarivanja punopravnog članstva.
„Ako je to nekada i bilo moguće – da su se neke obaveze restrukturiranja industrija u zaostajanju, sa velikim tehnološkim viškovima u sektorima brodogradnje ili metaloprerade – mogle odlagati do statusa zemlje pristupnice, to više nije moguće. Ove se politike moraju u potpunosti preuzimati prije finiša pregovora,“ kazala je Đurović.
Đurović je naglasila da je ekonomska kriza izazvana pandemijom COVID-19 natjerala i evropske zemlje da privremeno stave van snage pravila državne pomoći za kompanije od nacionalnog interesa, gdje je osnovni razlog dubina krize i fenomen zaključavanja ekonomija svijeta, posebno sektora turizma i putovanja.
„Neophodno je pratiti EU politiku i postupanje u ovoj oblasti, kako bi smo i mi u regiji mogli pomoći svoje kompanije, dok traju ovi otežani uslovi obavljanja ekonomske djelatnosti i potreba očuvanja osnovnih funkcija i radnih mjesta,“ kazala je Đurović.
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Nikola Milović kazao je da je politika konkurencije, u odnosu na ono što je Crne Gora stvarala kada je započela proces samog pridruživanja, morala da prođe kroz određene faze.
„Te faze su itekako vidljive, i u tim fazama se vidi izuzetan napredak koji je napravljen u toj oblasti. Nije slučajno da je EU na kraju otvorila i Poglavlje koje se tiče politike konkurencije i nije slučajno da je Poglavlje 8 toliko bitno za samu EU“, smatra Milović.
Dekan je naveo da da oko politike konkurencije nema pregovora, navodeći da postoje jasno zacrtana pravila koja moraju da se poštuju.
Glavni pregovarač i šef kancelarije za evropske integracije Aleksandar Drljević naglasio je da je Crna Gora 2013. dobila pet početnih mjerila u okviru ovog poglavlja, dok je za sva ostala poglavlja dobila ukupno 17 početnih mjerila, što kako kaže jasno govori o obimu zahtjeva koje je Crna Gora morala da ispuni.
„Želim da ukažem na značaj sprovođenja politike u oblastima koje obuhvata ovo poglavlje, posebno za unapređenje ekonomije, razvoj i rast broja privrednih društava, unapređenje ulaganja u istraživanje i razvoj novih proizvoda, privlačenju novih investicija, povećanje proizvodnje i izvoza, zbog čega se i smatra jednim od najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja koje se uvijek otvara i zatvara među posljednjima,“ istakao je Drljević.
On je podsjetio da Crnoj Gori predstoji zahtjevan period intenziviranja dinamike cjelokupnog pregovaračkog procesa, naročito u oblasti vladavine prava, te da samo proaktivnim međuinstitucionalnim pristupom možemo doprinijeti realizaciji zajedničkog cilja.
„Perspektiva članstva ostaje glavni pokretač reformi na Zapadnom Balkanu, a Crna Gora, kao kredibilan partner EU na Balkanu, ostaje posvećena procesu evropske integracije. Trajna opredijeljenost je u prethodnom periodu potvrđena otvaranjem svih pregovaračkih poglavlja i prihvatanjem Nove metodologije pristupnih pregovora, s uvjerenjem da će ona poslužiti kao kvalitetna platforma za ubrzanje reformi kroz intenzivniji politički dijalog s državama članicama EU,“ poručio je Drljević.
